Stres i bruksizam

 

Suvremeni čovjek izložen je značajno većoj količini stresa nego njegovi preci. Moderno vrijeme donijelo je i veće izazove – zahtjevi koji su pred nama sve su češće veći od naših mogućnosti. Nemogućnost nošenja sa stresom i rješavanja istog uzrok je, kako mnogim sistemskim bolestima, tako i problema sa zubima. To se najčešće manifestira bruksizmom.

 

Bruksizam – o čemu je riječ?

Stiskanje zubi ili škripanje zubima stručno se naziva bruksizam. Riječ je o poremećaju kojemu je stres, uz ostale uzroke, jedan od najčešćih. Škripanje zubima obično se javlja po noći, tijekom spavanja. Broj „škripećih“ epizoda razlikuje se od osobe do osobe, kao i njihov vremenski interval. Epidemiološki podaci govore da gotovo svaka peta osoba pati od bruksizma, a može se javiti već od dječje dobi.

 

Ujutro se budite sa grčem u području donje čeljusti, bolovima u čeljusnim zglobovima i/ili glavoboljom? Najvjerojatnije patite od bruksizma!

 

Zbog čega je škripanje zubima problem?

Škripanje zubima odnosi se na kretnje zubima u stranu ili naprijed-nazad pritom proizvodeći karakterističan zvuk. Taj zvuk, od kojeg se mnogi i naježe, dokaz je struganja zuba o zub. To znači da svaki put kada škripite zubima, zapravo svoje zube stružete i na taj način ih i trošite. Kako je to moguće? Zubi jesu prekriveni najčvršćom supstancom u ljudskom organizmu – zubnom caklinom, no žvačne sile koje se prilikom škripanja razviju toliko su snažne i dugotrajne da dovode do gubitka tvrdog zubnog tkiva.

 

 

 

Utjecaj bruksizma na oralno zdravlje

ZUBI – zubi se pojačano troše, najprije strada caklina, a potom i dentin, a kada se zubno tkivo izuzetno potroši, može stradati i zubni živac. Liječeni zubi (koji nemaju živac), a koji nisu adekvatno opskrbljeni nadogradnjom i krunicom, mogu čak i puknuti! Jakim „trošenjem“ zuba, snižava se zagriz, što osim funkcionalnog predstavlja i estetski problem.

PARODONT – Parodontni ligament „amortizira“ zube u čeljusnoj kosti i svrha mu je prenošenje žvačnih sila. Kada su te sile iznimno jake, kao što je slučaj prilikom škripanja, ligament se oslabljuje, a zubi se mogu i rasklimati.

ŽVAČNI MIŠIĆI – imaju povećani tonusi i hipertrofiraju. U bruksizmu se javljaju jutarnji bolovi i/ili grčevi žvačnih mišića. Takva dugotrajna noćna aktivnost mišića žvakača za posljedicu može imati i tenzijske glavobolje, koje se također javljaju odmah po buđenju.

ČELJUSNI ZGLOBOVI – mogu škljocati, boljeti, a mogu se javiti i mišićni spazam te ograničenje otvaranja usta.

 

Kako se bruksizam liječi?

Terapija bruksizma odnosi se na kontrolu stresa, zaustavljanje trošenja zuba, opuštanje žvačnih mišića i čeljusnih zglobova, te po potrebi terapiju lijekovima i psihoterapiju.

KONTROLA STRESA – tjelovježba, meditacija ili ostali oblici opuštanja, psihoterapija (bihevioralna tehnika rješavanja stresa) bit će od velike koristi ako se želite riješiti stresa ili „ispuhati“.

 

RELAKSACIJSKA UDLAGA – sačuvat će vaše zube od trošenja i parodontni ligament od preopterećenja. Također, relaksacijska udlaga izrađuje se i individualno prilagođava pacijentu na način da relaksira žvačne mišiće i čeljusne zglobove, stoga će i jutarnje glavobolje izostati! Više o udlagama možete pročitati ovdje.

 

 

LIJEKOVI – iznimno rijetko se i uz kontrolu stresa i uz redovno nošenje relaksacijske udlage (svaku noć)  simptomi bolnih mišića i zglobova i dalje javljaju. Tada se pristupa terapiji lijekovima, koja uključuje relaksanse mišića i benzodiazepine.